Nova edicija Zidnih novina "Ništa teže od gladi: kako su radničke kantine postale kockarnice" - Ana Janjatović Zorica

Promocija nove edicije Zidnih Novina Bacača sjenki održat će se u četvrtak, 06.12.2012. godine u 19 sati u prostorima Društva arhitekata Zagreb (Trg bana Josipa Jelačića 3/1).

Edicijom pod nazivom "Ništa teže od gladi:  kako su radničke kantine postale kockarnice" Ana Janjatović Zorica mapira tranzicijski prenamjenjene prostore čije funkcionalne transformacije govore i o onim širim, sistemskim i svjetonazornim: od javnih prostora radničkih kantina i mliječnih restorana, do privatiziranog prostora banaka, kockarnica, monopolističkih lanaca trgovina. Arhivsko istraživanje fokusirano na konkretne studije slučajeva (Risnjak, Turist, Mosor, Šubićevac, Splendid...), esejistički je ispresjecano digresijama s podjednako osobnim i teorijskim referencama.      

Iz teksta autorice:

- Grad se promijenio, ja ga više ne prepoznajem! - rečenica je kojom, kroz snoviđenje,  otac novinara Marka Požgaja u filmu Vatroslava Mimice "Ponedjeljak ili utorak" (1966.), objašnjava svoje nesnalaženje u moderniziranom gradu u kojeg ga smješta režiser.

Ova rečenica, izgovorena gotovo pedeset godina kasnije, može postati polazište za istraživanje tranzicijskog/kasnokapitalističkog/recesijskog grada. Promatrane kroz prizmu prehrane, i to njezinih najvidljivijih, flaneru i javnosti izloženih oblika - ugostiteljskih objekata -  možemo doći do nekih odgovora. Ako Phillsburyjevu tezu o restoranima kao ogledalima društva pokušamo provjeriti i proširiti uvidjeti ćemo bez prevelikih dodatnih objašnjenja: nekadašnji prostori javne namjene - restorani društvene prehrane, mlječnjaci, samoposlužnjaci danas su većinom banke, kockarnice i trgovine!

Istraživanje o uređenjima pojedinih lokacija prije 50-ak godina, po publikacijama i dokumentima u knjižnicama i arhivima donijelo je zanimljive nalaze o društvenom aktivizmu (Vukić) i službenoj važnosti tadašnjih namjena (podruštvljenje funkcija obitelji, reprodukcija radne snage, itd.). Funkcionalnost samoposlužnih restorana gubila se s vremenom dekadencije socijalizma o čemu  postoji više nalaza iz popularne kulture. A najteže je, što nije slučajno, doći do stvarnih dokumenata o prenamjenama, pohranjenima u nepreglednim registratorima općinskih uprava.

...Kuiš buraz, pa nema ti više tih lokala gdi smo znali visit, gdi smo znali poklopat nekaj jeftino! Sve ti je to odnesel...kak se ono veli… tranzicijski vrag…bili su prevelki, preskupi, a na dobrim lokacijama, centar grada, razmeš…kaj?…Pregazilo ih je vreme! Nema više svima isto! Danas su ti tu, sister, lepo zrihtane banke, kockarnice i klade i novi dučkasi sa skupom robom, pa si zbereš kaj možeš, kol'ko ti je duboki žepek...

Ediciju će predstaviti Ana Janjatović Zorica i Bojan Mucko. 

Autorica edicije Ana Janjatović Zorica - sociologinja i učiteljica kuhanja prirodne prehrane – rođena je 1963. godine. Osnovnu školu polazila je u zapruđanskoj školi Karla Marxa, te Laginjinoj, a povremeno je objedovala u samoposlužnoj restauraciji Šubićevac. Srednjoškolsko razdoblje provela je u Klasičnoj gimnaziji i Centru za kulturu i umjetnost, s frendovima jela u Mliječnom restoranu na Trgu Burze, Turistu i Pam-Pamu. Svakodnevno kuha ukusne i zdrave obiteljske obroke, a u Centru za edukaciju odraslih Makronova sudjeluje na seminarima i radionicama prirodne prehrane.

Urednik: Bojan Mucko

Oblikovanje: Mare Šuljak

Koncept ZN: Boris Bakal

Zidne novine Bacača sjenki "Sunčano uz mogućnost razbojništva" – Mihaela Gibe

Promocija nove edicije Zidnih Novina Bacača sjenki održat će se u petak, 19.10.2012. u 20 sati u galeriji Greta (Ilica 92). Autor edicije pod nazivom "Sunčano uz mogućnost razbojništva" je vizualni umjetnik Mihael Giba, a uz njega, na predstavljanju će sudjelovati i Bojan Mucko, voditelj projekta Zidnih Novina (nadalje ZN).

Iz teksta Mihaela Gibe: "Projekt 'Sunčano uz mogućnost razbojništva' započeo je 2010. godine kao odgovor na vremenske prognoze koje uz klasičnu prognozu sadrže i biometeorološki segment, odnosno predviđaju i zdravstveno te emocionalno stanje građana tijekom narednih dana.

U sklopu projekta kreirao sam aplikaciju koja prikuplja podatke Policijske uprave zagrebačke o kriminalu u Zagrebu. Za svaki događaj policija objavljuje vrijeme, lokaciju i vrstu događaja, a moja aplikacija na temelju tih podataka prikuplja i podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskim uvjetima u trenutku kriminalnog djela na lokaciji izvršenja. Na temelju vremenske prognoze i policijske statistike, aplikacija prognozira vjerojatnost zločina u pojedinim zagrebačkim kvartovima.

Kasliće Zidnih Novina nisam želio koristiti kao puki prezentacijski prostor umjetničkog projekta koji se odvija u virtualnom prostoru, nego sam ih iskoristio kao interaktivni umjetnički elemenat: u kaslićima možete vidjeti plakate koji su ustvari „screenshot“ imaginarne TV emisije vremenske prognoze za pojedine kvartove, a interakcija s gledateljem postiže se putem QR koda. Skeniranjem QR koda pomoću smartphone tehnologije, gledatelji/prolaznici mogu se informirati o aktualnoj vremenskoj prognozi, međutim, uz nju dolazi i prognoza kriminala za određeni kvart."

Zidne Novine Bacača sjenki – LINEA INTERRUPTA Dalibora Kiseljaka

Predstavljanje nove edicije Zidnih Novina Bacača sjenki održat će se u petak, 14.09.2012. u 18 sati u književnom klubu Booksa. Autor edicije pod nazivom LINEA INTERRUPTA je akademski kipar i fizioterapeut Dalibor Kiseljak, a uz njega, na predstavljanju će govoriti i Bojan Mucko, voditelj projekta te Boris Bakal, autor koncepta Zidnih Novina (nadalje ZN).

Edicija LINEA INTERRUPTA Dalibora Kiseljaka interpretacija je "grafičkog", odnosno funkcionalnog diskontinuiteta zagrebačkih biciklističkih staza kao slučajne estetike urbanog krajolika. Kolažnim pretapanjem makro plana karte Zagreba s mikro planom fotografskih bilješki linijskog diskontinuiteta, distorzira se uobičajena percepcija grada. Točke linijskog diskontinuiteta autor pritom tretira patološki – edicija je nalaz kojim su locirane frakture, hipotrofije, edemi... Nalaz, umjesto lijeka, nudi nove smjernice kretanja gradom, putevima nastalim spajanjem detektiranih točaka diskontinuiteta sa sedam postojećih lokacija oglasnih ormarića i poziva na samostalno otkrivanje grada.

ZN propituju hipertekstualnost grada i urbanu percepciju privlačenjem peripatetičkog pogleda. ZN su spin-off projekt višegodišnjeg interdisciplinarnog urbanog projekta Bacača Sjenki «Bilježenje grada Bilježenje vremena» (nadalje BGBV), a nastale su iz potrebe da se istraživanje konteksta nematerijalne kulturne baštine (memorije) i urbanog hiperteksta učini vidljivim u javnom prostoru. U razdoblju od 2006. do danas, ZN su predstavljane predavanjima, multimedijalnim izložbama i akcijama u Puli, Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Genovi, Amsterdamu, Mariboru, Ljubljani, Leidenu, Nikoziji, Pančevu, Beogradu...

Rezultati natječaja za idejna rješenja Zidnih Novina u 2012

Promocija rezultata natječaja Bacača sjenki za idejna rješenja Zidnih Novina u 2012. godini 

utorak 22.05. u 18h u kafiću Café u dvorištu Ulica Jurja Žerjevića 7/2

Ove godine prostor kinotekinih oglasnih ormarića za nove je autorske koncepte Zidnih Novina otvoren javnim natječajem Bacača sjenki, a interdisciplinaran žiri (Ana Dana Beroš, Miljenka Buljević, Elvis Krstulović, Bojan Mucko i Leo Vukelić) odabrao je idejna rješenja Ane Janjatović, Maje Kalogere i Dalibora Kiseljaka iz kojih će se tokom godine razvijati tri zasebne edicije Zidnih Novina.

Pozivamo Vas na promociju rezultata natječaja autorskih rješenja Zidnih Novina koja će u formatu okruglog stola okupiti urednike, autore i suradnike prošlih, kao i budućih edicija. Promocija će se održati 22.05. u 18h u kafiću Café u dvorištu, Ulica Jurja Žerjevića 7/2 (u blizini Svačićevog trga).

 Na promociji sudjeluju Ana Janjatović, Maja Kalogera, Dalibor Kiseljak, Srećko Pulig, Vesna Vuković, Nives Sertić, Barbara Blasin, Vanja Žanko, Mare Šuljak, Elvis Krstulović, a moderiraju Boris Bakal i Bojan Mucko.

Bacači sjenki svoje Zidne Novine izlažu u oglasnim ormarićima nekadašnje Hrvatske Kinoteke od 2007. godine, isprva kao komunikacijski kanal nevidljivog dijela projekta Bilježenje grada/Bilježenje vremena, a od 2010. godine Zidne Novine postaju samostalan projekt. Dosadašnjih 10 edicija ostvareno je kroz suradnju s nizom autora/ica iz raznih disciplina okupljenih promišljanjem grada, javnog i privatnog prostora, urbaniteta, suživota i identiteta.

O odabranim idejnim rješenjima za Zidne Novine 

Od radova okupljenih prvim otvorenim natječajem Bacača sjenki, interdisciplinaran tim žirija odabrao je tri idejna prijedloga čije se smjernice nadovezuju na dosadašnju poetiku i metodologiju Zidnih Novina. Autori sljedeće tri edicije, na koje ćete slučajno ili/i namjerno nabasati tokom godine u bivšim Kinotekinim ormarićima po širem zagrebačkom centru, su (abecednim redom): Ana Janjatović, Maja Kalogera i Dalibor Kiseljak.
Edicijom pod nazivom "Lost in transition: kako je radnička kantina postala banka", Ana Janjatović Zorica mapira tranzicijski prenamjenjene prostore čije funkcionalne promjene govore i o onim širim, sistemskim i svjetonazornim: od javnih prostora radničkih kantina i mliječnih restorana, do privatiziranog prostora banaka, kockarnica, monopolističkih lanaca trgovina. Autorica temi pristupa profesionalno u dvostrukom smislu riječi - i kao sociologinja i kao makrobiotička kuharica, odnosno edukatorica.
Za arhitekticu Maju Kalogeru, punktovi kaslića Zidnih Novina dio su svakodnevne, osobne pješačke vizure Zagreba - zadatak promišlja "terenski", konceptualizirajući njihov sadržaj kao kvartovski "vizualni uskličnik". Polazeći od de certeauovskih postavki o prostoru kao "življenom pejzažu, prakticiranoj okolini", Maju interesira digitalna vizualizacija socijalne i ekonomske mikroklime kvartova određenih lokacijama kaslića.
"Linea Interrupta" akademskog kipara Dalibora Kiseljaka nit je vodilja za istraživanje prostornog (i vremenskog?) diskontinuiteta zagrebačkog gradskog tkiva. Početnim mapiranjem fotografija točaka diskontinuiteta - slučajnih skretanja ili nestajanja biciklističkih linja (na mjestima "pogrešne" instalacije poklopaca šahtova) - grad se otkriva kao polje "nesvjesno kreativnog".

UZ TRIDESETGODIŠNJICU SMRTI MIROSLAVA KRLEŽE

Bacači Sjenki 29. XII 2011. su poklonili Zagrebu još jedno iznenađenje: tri edicije Zidnih Novina bile su predstavljene u gradskoj knjižnici Bogdan Ogrizović u 14h. 
ZN su predstavili: Vladimir Stojsavljević, Bojan Mucko, Stanko Juzbašić i Boris Bakal

[Zidne Novine Bacača Sjenki započete su 2007. u 7 izloga/kaslića nekadašnje Hrvatske Kinoteke kao komunikacijski kanal-prozor nevidljivog dijela projekta "Bilježenje grada/ Bilježenje vremena", da bi od 2010. prerasle u samostalni projekt.
ZN vidljivi su dio istraživanja o promišljanju grada, javnom i privatnom prostoru, urbanitetu, suživotu i identitetu.]

"Krleža - Parafernalije 1" koja je bila predstavljena gradu za Krležin rođendan u srpnju ovaj puta predstavlja se kao izložba fotografija umjetnice Mare Šuljak: fotografije predstavljaju Zidne Novine u njihovom "prirodnom" okolišu na ulicama Grada Zagreba.

(urednik: Bojan Mucko; oblikovanje: Mare Šuljak)

Zatim "Krleža Parafernalije - Homo Cylindriacus" - edicija koja će biti postavljena na ulice grada nakon Nove Godine ovdje će biti izložena na uvid građanima kao posebno iznenađenje jer predstavlja jedinstven pregled briljantnih krležinih misli i njegovih portreta kao neke vrste urbane mape. (urednici edicije: Katarina Pejović i Boris Bakal; oblikovanje: Mare Šuljak)

I potom treće izdanje "Krleža Parafernalije: Sanjani Zagreb" koje je baš na dan Krležine godišnjice bilo postavljeno na ulice grada poseban su prikaz jednog Krležinog razdoblja u životu i stvaranju. Evo što o tome kaže urednik te edicije Bojan Mucko:

-->

"Šesto izdanje Zidnih novina nastavlja se na prethodne parafernalije, no ovaj put tematski je vezano uz Krležine dnevničke zapise iz 1943. godine. (Miroslav Krleža, Dnevnik 1943., NIŠP "OSLOBOĐENJE", Sarajevo 1977.) U razdoblju Endehazije, Krleža se nalazi u egzistencijalnom vakuumu (proganja ga politička desnica, a odbacuje ljevica), živi pod smrtnom prijetnjom, uhićivan je u nekoliko puta, skriva se na nekoliko tajnih zagrebačkih adresa. Osjećaj progonjenosti, nesigurnosti i stalne izloženosti, kao i uvjeti političke i književne izolacije, dolaze do izražaja u Krležinim snovima sustavno bilježenim tijekom 1943. godine. Krleža pamti ikonički jasno, a sanja topografski precizno, pretapajući emocije u snažne vizualne slike (ponekad i s referencama na konkretna slikarska djela). U bilješkama navodi konkretne lokacije, križanja ulica, adrese mjesta i imena aktera svojih snova koji su mješavine fikcionalnih i biografskih epizoda. Kaslići Zidnih novina u ovoj ediciji postaju astralnim portalima, žarišnim mjestima oko kojih se vrtloži scenografija Krležinih snova (prostor sanjan četrdesetih doveden je u odnos s današnjim Zagrebom čitatelja/ica Zidnih novina). Izlaganjem izvornih tekstualnih zapisa Krležinih snova u kombinaciji s vizualnom evokacijom Zagreba iz vremena bliskih dataciji snova, očuđuje se i palimpsestski rastvara zagrebački javni prostor. Psihogeografske mape Krležinih snova, sa Zidnim novinama kao referentnim markerima, smjernice su alternativne resemantizacije grada. Naracija mapa građena je cut-out tehnikom, spajanjem fragmentata različitih snova u jedan zajednički, s obližnjom gravitacijskom točkom oglasnog ormarića kao kriterijem narativnog srastanja. Narativnosti pridonosi i fotografski postupak panoramskog povezivanja lokacija različitih snova u jedan zajednički iskustveni friz."

--> -->

Ovu ediciju Zidnih Novina realizirali su - Koncept ZN i Parafernalija: Boris Bakal; Autor edicije i koncepta Krleža Parafernalije "Sanjani Zagreb": Bojan Mucko; Istraživanja materijala: Bojan Mucko; Obilikovanje edicije: Mare Šuljak; Fotograf: Neven Petrović; Tisak (sve tri edicije): Arskopija.

Kao posebni dar ovoj prigodi, skladatelj i intermedijalni umjetnik Stanko Juzbašić  predstaviti će nanovo obrađenu glazbu (devetminutni foršpan: Kraljevo-Medley) iz čuvene predstave Hrvatskog Narodnog kazališta "Ivan pl. Zajc" iz Rijeke iz 1991. - KRALJEVO. Predstavu je režirao Vito Taufer, bila je skoro deset godina na repertoaru kazališta, a gospodin Juzbašić je za nju dobio Nagradu "Veljko Maričić" za najbolju scensku glazbu.

Program Bacača Sjenki ostvaruje se uz suradnju i pomoć gradske knjižnice "Bogdan Ogrizović" i Hrvatskog filmskog saveza.

Posebne zahvale: Televiziji BiH te RTS Srbije za posudbu filmskog materijala.

Potpore: Ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. 

-->

Bojan Mucko apsolvent je diplomskog studija Etnologije i kulturne antropologije te Filozofije na Filozofskom fakultetu te student Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Naročit interes pokazuje za metodološka preklapanja humanističkih disciplina i suvremenih umjetničkih praksi te za interdisciplinarna istraživanja na tragu urbane antropologije. Do sad je surađivao s Udrugom za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, Etnografskim muzejom Zagreb, Etnografskim muzejom Istre, Bacačima sjenki. Uz samostalne izložbe (Galerija VN, Modulor), sudjelovao je i na grupnim (Galeija SC, Jogurt, Karas). 

 

Mare Šuljak je likovna i intermedijalna umjetnica, edukatorica i designerica. Od 2003. godine sudjeluje na brojnim kolektivnim izložbama i na likovnim i intermedijalnim kolonijama. Samostalno izlaže od 2006. u Zagrebu, Dubrovniku i Rijeci. Njezin film prikazan je na festivalu u Zagrebu (Festival hrvatskog animiranog filma). Od 2009. surađuje sa Bacačima Sjenki kao su-autor projekta i designer grafičkog i web materijala: Krleža Parafernalije 1, 2 &3; Eksplicitni Sadržaji i drugo. Živi u Zagrebu.

 

Neven Petrović pohađa magisterij na Katedri za fotografiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Iza sebe ima dvije samostalne izložbe (Požega, Zagreb), a sudjelovao je i na mnogo skupnih (Ulupuh, Galerija SC, Muzej grada Zagreba). Prošlogodišnji je finalist Rovinj Photodays-a u kategoriji „Akt“, a dvije godine zaredom nacionalni je pobjednik natječaja YoungCreativeChevrolet, te 3. na europskoj razini u istoimenom natjecanju. U svojim projektima pokazuje sklonost prema prostoru i njegovoj interakciji sa čovjekom. Aktovi i dnevnički zapisi također su mu područja interesa. Ovo je njegova prva suradnja sa Bacačima Sjenki.

Nova edicija Zidnih Novina Bacača Sjenki: **FAMAGUSTA/VAROSHA - DAMNATIO MEMORIAE**

**FAMAGUSTA/VAROSHA - DAMNATIO MEMORIAE**

Otvorenje: Društvo arhitekata Zagreba - DAZ, Trg Bana Jelačića 1/II - 17. prosinca 2011. u 18h

Predstavljaju: Vladimir Stojsavljević, Katarina Pejović, Maria Kyriakou, Nikos Defteros, Mare Šuljak, Boris Bakal

Ovo izdanje Zidnih novina posvećeno je memoriji mjesta koje je ostalo hibernirano u svojoj svakodnevnoj povijesti.

Ciparski grad Famagusta, nekadašnje mondensko okupljalište svjetskog jet-seta u 60-im i 70-im, doživio je nesvakidašnju sudbinu kada je 14. kolovoza 1974. u njega ušla turska vojska, kao jedan od tri međunarodna garanta nezavisnosti Cipra i ljudskih prava svih građana (u ovom slučaju onih koji su Ciparski Turci) i, u samo dva dana, prognala cjelokupnu populaciju od 26.500 stanovnika tog grada, uglavnom Ciparskih Grka.

Stanovnici Famaguste mislili su da će se vratiti u svoje domove za par dana i ponijeli sa sobom samo najnužnije stvari. Nikada više nisu mogli doći do njih.

Najelitniji dio grada, Varosha, ograđen je bodljikavom žicom i do današnjeg dana, 37 godina kasnije, ostao je netaknut, pretvorivši se u grad duhova. Varoshom trguju sve strane u desetljećima neuspješnim pregovorima između Cipra, Grčke i Turske, držeći cijelu zemlju u pat-poziciji, a nekadašnje žitelje Famaguste u stanju tragičnog diskontiunuiteta i prisilne amnezije.

Otvorenje ZN Famagusta/Varosha: Danatio Memoriae tematizira pitanje diskontinuiteta u urbanoj sredini kao posljedice "velike povijesti" i prelama drastične i dramatične momente tragedije Famaguste kroz prizmu zagrebačkih povijesnih diskontinuiteta. Ovo je izdanje ostvareno u suradnji s partnerskom organizacijom s Cipra, NeMe kao dio inicijative Through The Roadbloks.

Urednica izdanja: Katarina Pejović
Oblikovanje: Mare Šuljak
Suradnici: Maria Kyriakou, Nikos Defteros, Mare Šuljak, Boris Bakal
Koncept ZN: Boris Bakal

Potpore: Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Nacionalan Zaklada za razvoj civilnog društva, Ministarstvo kulture Republike Cipar, ECF/BIFC

VIII EDICIJA ZN: KRLEŽA PARAFERNALIJE 1

Ovo je projekt koji ima tisuće lica i tisuće priča.
Uvijek se iznenadimo kako nas je jednostavnost ovog projekta uvela u složenu narativnost i hipertekstualnost koja nema kraja (a ni početka).

PARAFERNALIJE, jednostavnim jezikom bloga rečeno, su onaj dio (ženinog) miraza koji (muž) nemože otuđiti. Dakle pripada onom koji ga u "događaj" donosi.
U suvremenom marketinškom, kolokvijalnom, ali i stručnom jeziku PARAFERNALIJA (u hrvatskom moguća i prihvaćena tvorba!) je onaj dio (narativa) događaja koji, istina, nije najbitniji, ali je presudan ili još bolje prisutan: lopta u nogometnoj utakmici, pero kojem je potpisan Dayton-ski sporazum, reket kojim je Đoković pobijedio Nadala (prvi put) u Wimbledon-u, salveta sa Titanica, itd.

PARAFERNALIJE grada, urbaniteta su oni efe-merni događaji koji kotve središnju narativnost promjene, oni koji na mega izdaju kojom se Grad služi da bi preživio (i izdao svoje stanovnike), gledaju podsmješljivo i blagonaklono, uvijek po-strani, uvijek sa odrazom.

Možda pretjerujem, ali parafernalije su sve, hrpa nepotrebnih i nepreglednih detalja koji čine smislenu cjelino. Ili, možda i nisu, ili, možda još ne znamo sve i zato naše putovanje još traje.

Evo dakle prvih parafernalija, onih Krležinih, na način da i njega velikog MK smjeste kao side-dish Velike Svjetske Povijesti bez kojeg ni nje ne bi bilo.
Krleza-Parafernalije su postavljene 7.7. 2011. na rođendan gospodina Miroslava, a predstavljene su javnosti u šaljivom PPT tonu u dvorištu kuće u kojoj je živio i umro na Gvozdu (danas Krležinom) ispod Muzeja Miroslava i Bele Krleže i u prisutnosti dragih gostiju, prijatelja i publike.
Hvala Predragu Matvejeviću, Jovanu Ćirilovu, Borki Pavičević, Višnji Rogošić i drugima, hvala vremenu i Muzeju Grada Zagreba na podršci.

Projekt producirali Bacači Sjenki uz potporu Turističke Zajednice Grada Zagreba i ECF-a.

Krleža Parafernalije:
Koncept ZN i Parafernalija: Boris Bakal
Autor edicije Krleža Parafernalije: Bojan Mucko
Istraživanja materijala: Bojan Mucko, Mare Šuljak, Boris Bakal i Stanko Juzbašić
Supervizija i lektoriranje: Bacal & Juzbasich
Obilikovanje edicije: Mare Šuljak
Dodatne fotografije: Bojan Mucko, Boris Bakal i drugi
Postavljanje obavili: Bojan, Boris, Mare, Milan i Tomislav
Fotografije postavke: Mare Šuljak, Tomislav Pavlić i Katarina Pejović
Tisak: Arskopija